Sustave tehničke zaštite je Alarm express implementirao u više tisuća objekata različitih veličina i namjena. Da bi sustavi ispunili svoju svrhu i zadovoljili potrebe korisnika, potrebno je kombinirati različite sustave zaštite i tehnologije na kojima se baziraju, integrirati ih i osigurati potrebne prateće usluge. Odabir sustava i tehnologija na kojoj su bazirani ovisi o ugroženosti objekta, vrsti poslovanja, postojećeg stanja na objektu te investicijskih mogućnosti korisnika.
Poslovni prostori i objekti
Zaštita poslovnih prostora i objekata u načelu se provodi sa više sustava tehničke zaštite koji se, kako bi im se povećala efikasnost i pojednostavilo korištenje, često međusobno integriraju. Gdje postoji potreba, sustavi tehničke zaštite se integriraju sa temeljnim poslovnim sustavima i softverima, a poznatiji primjeri su integracija videa s bankomatima i POS blagajnama ili dojave požara sa razglasom.
Javni i uslužni objekti
Zajednička karakteristika javnih i uslužnih objekata je da se u njima kreće velik broj ljudi i da je neophodno osigurati njihovu sigurnost i opći nadzor. Bilo da je riječ o školama, bolnicama ili općinama nužno je osigurati brzu evakuaciju ljudi putem sustava dojave požara i evakuacije, spriječiti neželjeno ponašanje i devastaciju prostora općim videonadzorom te kontrolirati i evidentirati pristup.
Kuće, stanovi i stambene zgrade
Danas se ljudi ne osjećaju sigurno niti u vlastitom domu pa sve veći broj sustava tehničke zaštite koriste za njihovu zaštitu. Dominira primjena sustava protuprovale kojima se dom osigurava od pljačke u vrijeme kada nikoga nema kod kuće, a dojava o provaljenim ulaznim vratima šalje na mobitel vlasnika stana. Sustavi protuprovale se jednostavno mogu proširiti detektorima plina ili dima te elementima kućne automatike, a njihove bežične inačice se jednostavno ugrađuju. Po broju korisnika slijede interfoni i videointerfoni koji stanarima omogućavaju da u zgradu i svoj stan puste samo ljude koje poznaju.
Financijske institucije
U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zaštiti financijskih institucija (56/2015.) kojim je precizno definirano kakve mjere zaštite trebaju biti primijenjene. Zakon se odnosi na cijeli niz djelatnosti (banke, poštanske urede, mjenjačnice, zlatarnice, kladionice, prodavaonice) koje su izložene velikom riziku od razbojništva. Tako svaki objekt u kojem se obavlja gotovinske financijsko poslovanje mora biti zaštićen sustavom protuprovale, osigurati IP dojavu signala alarma zaštitarima te videonazorom pokriti ulaze, blagajne i šaltere. Svi sustavi se moraju redovito održavati, a njihova ispravnost provjeravati svaki dan.
Trgovine
Krađe kupaca, djelatnika i dobavljača su uzrok značajnih gubitaka u trgovinama i većina napora trgovaca je usmjerena njihovu sprečavanju. U tu se svrhu integriraju sustavi elektronička zaštita artikala od krađe (EAS), videonadzora, kontrole pristupa i drugi. Osim u prodajnom prostoru, sustavima tehničke zaštite treba zaštititi i prostore koji nisu namijenjeni kupcima kao što su na primjer skladišta u kojima se nalazi roba. Sustavi namijenjeni zaštiti života i ljudi se u prodavaonicama moraju primjenjivati.
Hoteli i ugostiteljski objekti
Ugostiteljski i smještajni objekti, od manjih obiteljskih pa do hotelskih kompleksa i turističkih naselja, su izloženi raznim rizicima kako za same objekte tako i za goste. Ugradnja sustava namijenjenih zaštiti ljudi koji borave u smještajnim objektima je obavezna (dojava požara i plina, evakuacija, SOS) te treba biti projektirana, izvede i održavana u skladu s propisima, dok ostali sustavi tehničke zaštite moraju omogućiti širi raspon i višu kvalitetu usluge te redukciju troškova i gubitaka.
